Danas 13. decembra 2024. godine u Sava centru održano je „Predstavljanje Indeksa blagostanja mladih na nacionalnom i lokalnom nivou“ na kome je predstavljen Indeks blagostanja mladih koji predstavlja sveobuhvatan inovativan alat za praćenje napretka u sporovođenju Strategije za mlade u RS za period od 2023-2030. U prvoj godini sprovođenja Strategije za mlade 2023-2030, zabeležen je značajan napredak u unapređenju kvaliteta života mladih u Srbiji, prema podacima iz Indeksa blagostanja mladih. Ovaj inovativni alat, koji se po prvi put koristi u Srbiji i regionu, omogućava godišnje praćenje napretka u ostvarivanju ciljeva Strategije za mlade. Indeks je razvijen u saradnji sa Ministarstvom turizma i omladine, Populacionim fondom Ujedinjenih nacija (UNFPA) i Fondacijom Ana i Vlade Divac.
Pomoćnica ministra turizma i omladine, Ivana Antonijević, naglasila je značaj lokalne omladinske politike i uloge Indeksa u povećanju participacije mladih u donošenju odluka. "Ovaj alat doprinosi boljem uvidu u položaj mladih na lokalnom nivou i većoj aktivaciji mladih u njihovim zajednicama", izjavila je Antonijević.
Indeks blagostanja mladih sastoji se od 108 indikatora na nacionalnom nivou i 98 na lokalnom nivou, pružajući sveobuhvatan pregled različitih aspekata života mladih. Ovaj alat omogućava detaljno praćenje napretka i postizanje ciljeva Strategije, te olakšava kreiranje omladinske politike i jačanje saradnje svih aktera koji rade sa mladima.
U 2023. godini ostvarena je indeksna vrednost od 29,22, što znači da je već postignuto više od četvrtine željenih promena. Očekuje se da će ovaj skor kontinuirano rasti, sa ciljem da dostigne maksimalnu vrednost do 2030. godine.
Podaci za izračunavanje Indeksa prikupljaju se iz statističkih i administrativnih izvora, kao i kroz godišnja istraživanja o položaju mladih. Sklopljena je bliska saradnja sa Republičkim zavodom za statistiku, jedinicama lokalne samouprave i organizacijama za mlade.
Rezultati Indeksa pokazali su značajan napredak u određenim oblastima, kao što su porast broja mladih preduzetnika i smanjenje stope nezaposlenosti mladih. Takođe, zabeležen je pad stope rizika od siromaštva i smanjenje broja mladih koji nisu u obrazovanju ni zapošljeni (NEET).
Ipak, rezultati su ukazali i na oblasti koje zahtevaju dodatna ulaganja, poput poboljšanja prostornih kapaciteta i usluga za mlade, veće učešće mladih u donošenju odluka, kao i stvaranje sigurnijeg okruženja za mlade.
Na lokalnom nivou, Indeks se meri u 17 zajednica širom Srbije, uključujući Suboticu, Kragujevac, Novi Pazar, Niš, Vranje, kao i beogradske opštine Palilula i Obrenovac. Ovo omogućava dublje razumevanje specifičnih izazova u svakoj lokalnoj sredini.
Za kraj, rezultati prvog Indeksa blagostanja mladih naglašavaju potrebu za boljim informisanjem mladih o mogućnostima za učešće u donošenju odluka, poboljšanje zdravlja i pružanje veće podrške u razvoju njihovih potencijala, kao i aktivnijem promovisanju podsticajnih mera stambene politike za mlade.